Toma Akvinski - 28. 01.

Toma Akvinski (1225-1274) jedan je od najvećih teologa i filozofa u Katoličkoj crkvi. Njegova je filozofska i teološka misao i danas aktualna, jer se bavio temeljnim ljudskim pitanjima o smislu i svrsi svega što postoji, nastaje i nestaje, svega što jest i onoga što je u mogućnosti da bude. U svoje vrijeme Toma je bio sabiratelj misli svijeta, suglasitelj razuma i vjere, vrstan poznavatelj prošlosti, sadašnjosti i otvoren prema budućnosti.

 Sveti Toma je napisao mnoštvo filozofskih i teoloških djela, a najslavnije mu je bez sumnje djelo Teološka suma u tri dijela u kojoj je sustavno obradio svu teologiju. Djelo je prevedno na sve svjetske jezike te u teološkoj književnosti zauzima sve do danas jedinstven položaj. Sveti Toma je bio i mistik. Žarko je štovao Presveti Sakrament te o njemu ispjevao najljepše himne kao što su: "Hvali Sion Spasitelja", "Klanjam ti se smjerno, tajni Bože naš", "Usta moja uzdižite preslavnome tijelu glas"! Kad je jednom klečao pred raspelom, sam Spasitelj mu je progovorio: "Ti si o meni tako lijepo pisao, što želiš kao nagradu?" - Svetac je odgovorio: "Samo tebe, Gospodine!"

Ne iznenađuje što se upravo on, nakon svetog Augustina, najviše puta – čak šezdeset i jednom! – spominje u Katekizmu Katoličke crkve. Prozvan je također Doctor Angelicus (Anđeoski naučitelj), možda zbog svojih kreposti, napose uzvišene misli i čistoće života.

"Klanjam ti se smjerno, tajni Bože naš"

Klanjam ti se smjerno, tajni Bože naš,
što pod prilikama ti se sakrivaš,
srce ti se moje cijelo predaje,
jer dok promatra te, svijest mu prestaje.

Vid i opip, okus varaju se tu,
al za čvrstu vjeru dosta je što čuh;
vjerujem u svemu Kristu Bogu svom,
istine nad ovom nema istinom.

Samo Bog na križu bješe oku skrit,
ondje je i čovjek tajnom obavit;
vjerujem u oba, oba priznajem,
s razbojnikom isto skrušen vapijem.

Rana kao Toma ja ti ne vidim,
ipak Bogom svojim priznajem te s njim;
daj da vjera moja uvijek življe sja,
da se ufam u te, da te ljubim ja.

Uspomeno smrti Spasa premilog,
živi kruše što si život puka svog:
daj da sveđ od tebe i moj živi duh,
do kraj žića budi najslađi mi kruh.

Pelikane nježni, Spasitelju moj,
blatna me u krvi peri presvetoj:
i kap njena može svijet da spasi cijel,
da bez ljage bude posve čist i bijel.

Isuse, kog sad mi krije veo taj,
žarku želju molim ti mi uslišaj:
daj da otkrito ti lice ugledam
i u slavi tvojoj blažen uživam. 

MOLITVA SVETOGA TOME preuzeto s   http://www.bitno.net/vjera/

O Bože svemogući, sveznajući, koji si bez početka i kraja, koji si darivatelj i uzdržavatelj krepost: udostoj se učvrstiti me na čvrstom temelju vjere i štititi neprobojnim štitom nade, i uresiti me svadbenom odjećom ljubavi. 

Daj mi da pravednošću tebi budem podložan, da se razboritošću čuvam đavolskih zasjeda, da se umjerenošću držim sredine, da jakošću strpljivo podnosim protivštine.
Daj da dobro kojega nemam ponizno tražim od onih koji ga imaju, da se istinito optužujem za zlo koje sam napravio; da smireno podnosim kaznu koju izdržavam; da ne zavidim dobru bližnjega, nego da uvijek zahvaljujem na tvojim dobrima…

Usadi u meni kreposti, Gospodine, da božanskoj službi budem odan, da u ljudskim službama budem brižljiv, a u tjelesnim potrebama nikome na teret.

Daj mi, Gospodine, gorljivu skrušenost, iskrenu ispovijed, savršenu zadovoljštinu.

Udostoj se dobrim životom iznutra me usmjeriti da činim što doliči i što mi koristi za zaslugu, a ostalim bližnjima za primjer.

Daj mi da nikada ne žudim za onim što je besmisleno i da odbijam ono što je neugodno,kako se ne bi dogodilo da prije vremena žudim za onim što tek treba početi, a da prije dovršetka napustim započeto.
Amen.

Sveta Janja ili Agneza - 21. 01.

Iz Župnog listića:

Sveta Janja ili Agneza, djevica i mučenica ( + oko 304) 21. siječnja

Jedna je od najslavnijih kršćanskih djevica bila sv. Janja. Njezino je ime ušlo i u rimski Kanon ili Prvu euharistijsku molitvu, u Litanije svih svetih. Danas se na njezin blagdan  blagoslivljaju jaganjci, od kojih se vune prave paliji, što se daju nadbiskupima i metropolitama. 

Stara kršćanska predaja govori da je Janja bila kći odlične patricijske obi­telji, odrasla u bogatstvu, sjaju i raskoši. Već kao dijete postala je kršćanka. Vjera u božanskog Spasitelja tako ju je zahvatila i očarala da je u ranoj mlado­sti učinila zavjet djevičanstva te odlučila samo njemu isključivo pripadati. Bio je to poticaj milosti kome se ona najspremnije odazvala i drukčije se to ne može ni shvatiti. 

Kako je bila i bogata i lijepa zaprosio ju je za svoga sina sam prefekt grada Rima. Djevica je iz viših motiva i pobuda odbila tu prosidbu i odrekla se zemalj­ske ljubavi i sreće kojoj se bilo u braku nadati. Za prosca je to bilo neshvatljivo pa je slučaj bolje istražio i doznao da je Janja kršćanka. To je u doba progona bio zločin protiv državnog poretka. Janja je optužena i izvedena pred sud i tu je pružila najljepše svjedočanstvo za vjeru i djevičanstvo. Ništa je nije moglo za­strašiti ni pokolebati. Nutarnji žar bio je jači od svih prijetnji i muka. Oko godi­ne 304. pogubljena je mačem. Bilo je to za Dioklecijanova progonstva. 

Zašto je Janja kraj tolikih mučenika došla ipak na toliki glas? Ljudi su se divili njezinoj hrabrosti u njezinoj dobi od samo 12 godina. Iako tjelesno mlada, duhovno je bila posve zrela pa je dobro uočila gdje se nalaze vječne vrijednosti i za njih se životno opredijelila te im ostala vjerna sve do smrti. 

Pobožna predaja pripovijeda da se 8 dana nakon slavnog svršetka ukazala svojim roditeljima s janjetom u ruci i utješila ih velikom slavom što ju je mučeničkom smrću zaslužila. Sveta Janja je veoma štovana svetica kroz sva vremena. Zaštitnica je ženske mladeži, a mnoge su se djevojke po njezinu primjeru oduševile za djevičanstvo i posvetile svoj život Isusu, božanskom Za­ručniku. 

Uzeto iz knjige P. Josipa Antolovića, DI, DUHOVNI VELIKANI, Sveci Katoličke crkve

Bonaventura Duda

Na današnji dan naš dragi Riječanin fra Bonaventura Duda slavi 90. rođendan.

Neka ga dragi Bog poživi, a kao čestitka evo njemu omiljene pjesme koju je danas osobno recitirao na Katoličkom radiju.

HOĆU LI U RAJ?

Hoću li, Gospode, i ja u raj?

Želim, al' sve se bojim.

Jer tamo će biti slava i sjaj,

A ja na niskom stojim!

Već ako imaš gdjekoji kutić,

I to je mnogo za me.

Stisnut ću tamo se, suhi k'o prutić,

Usko je moje rame.

Nikomu ne ću praviti sjene

Bez buke bi to bilo.

Gospode, ne zaboravi mene,

Ako to ti je milo.

Ako Ti nije milo prisuće

Takova odrpanca,

Pusti, da bar na vratima kuće

Čekam kog Tvog znanca.

Da ga zamolim, da se za me moli.

Ako se ni to ne da,

Ja ću svejedno čekati doli,

Već i poradi reda!

Pa kad uđu, kojim je dato,

I mjesta biti ne će:

Nebo je malo, al' ništa zato…

Srce je Tvoje veće…

Fra Bonaventura Ćuk

Bogojavljenje – Tri kralja

Iz župnog listića:

Bogojavljenje – Tri kralja

Mudraci se klanjaju djetetu Isusu i prinose mu darove: zlato, tamjan i smirnu. Zlato kao znak ljubavi, tamjan kao znak čežnje i smirnu kao znak svojih bolova. Umjetnici su mudrace uvijek prikazivali kao tri kralja. Jedan je star, drugi mlad, a treći crn. Kralj je slika cjelovitog i lijepog čovjeka, koji vlada samim sobom i nije podređen drugom vladaru, koji je mudar i kome je poznata tajna života. Sva tri kralja – mladi, stari i onaj crni, moraju kao sjene svojih osobnosti pasti na koljena pred Božanskim djetetom. U poklonu mudraca s Istoka Bog je Isusa očitovao kao sveopćeg Spasitelja Židova i svih ostalih naroda. Stoga naš hrvatski naziv „Bogojavljenje“ izvrsno jednom riječju objašnjava sadržaj i izvorni smisao ove svetkovine; Bog je sam i prvi objavljuje ljudskom rodu. Vjera je stoga prvenstveno Božji dar koji čovjek može prihvatiti ili odbiti. Za Boga više nema odabranih i neodabranih naroda, sada su svi „njegov narod“, a o on je Bog sviju. Za njega više nema rasa nego samo jedan ljudski rod koji je otkupio njegov sin Isus Krist.