Raspored blagoslova kuća 2013. - '14.

27. 12. 2013. Petak - M. Franelića, Kalvarija, Brajšina

28. 12. 2013. Subota - Petra Kobeka, Stube M. Remsa, Bože Milanovića, Stari Voljak, Lukačićeve stube

30. 12. 2013. Ponedjeljak - Mići Voljak, R. Boškovića

31. 12, 2013. Utorak - Tizianova, Ukmarove stube

02. 01. 2014. Četvrtak - Mići Voljak, Oktavijana Valića, Baštijanova

03. 01. 2014. Petak - Ulica Kozala, Vjenceslava Novaka

04. 01. 2014. Subota - Aleksandra Mamića, Franca Prešerna

07. 01. 2014. Utorak - Silvija Bačića

08. 01. 2014. Srijeda - Kapitanovo, Lukovići, Brašćine, Zeleni put

09. 01. 2014. Četvrtak - Ante Kovačića br. 1-17

10. 01. 2014. Petak - Ante Kovačića br. 18-20

11. 01. 2014. Subota - Ante Kovačića br. 20-24

13. 01. 2014 Ponedjeljak - Rastočine 5

14. 01. 2014. Utorak - Rastočine 7

16. 01. 2014. Četvrtak - Rastočine 6 ( prebačeno s ponedjeljka 13. )

Od 02. siječnja pa dok traje Blagoslov kuća Sveta misa je radnim danom u 8.00 sati

Završetak Godine vjere

Iz župnog listića:

Molitva zahvale za primljene milosti u godini vjere

Gospodine Isuse Kriste!

Svojim si učenicima otvorio vrata vjere i darovao pristup vječnom životu. Zahvaljujemo ti što si i nama u Godini vjere udijelio taj dragocjeni dar i što si nas pridružio zajedništvu tvoje svete Katoličke Crkve u Riječkoj nadbiskupiji. Posebno Ti zahvaljujemo za našeg novog blaženika Miroslava Bulešića i molimo njegov zagovor.

Pomozi nam da u snazi Duha Svetoga radosno živimo krsni savez s tobom, neprestano upoznajemo cjelovit sadržaj naše vjere i nauk Crkve te odvažno svjedočimo svoju vjeru u župi i nadbiskupiji, u obitelji i društvu te da je očitujemo djelima ljubavi.

Na nedjeljnom sudjelovanju u svetoj misi ispuni nas snagom koja proizlazi iz Tvoga križa i učini dionicima svoje pobjede nad smrću i zajedništva s Tobom u nebu.

Tvojoj Presvetoj Majci, zaštitniku naše Nadbiskupije svetome Vidu, našem župnom zaštitniku sv. Romualdu i Svima Svetima povjeravamo naše obitelji, djecu i mlade, da svi i dalje ustrajemo u pravoj vjeri kako bismo jednoga primili nagradu vječnoga života i neuveli vijenac slave.

Koji živiš i kraljuješ, danas i uvijeke. Amen.

Molitva za naše obitelji

Gospodine, Bože naš, Ti si već u stvaranju čovjeka

odredio jedinstvo između muža i žene. htio si da brak bude

nerazrješiv savez sloge, ljubavi i mira, plodan djecom - sinovima

i kćerima Tvojim. U nazaretskoj si obitelji svoga sina Isusa i njegovu Majku Mariju povjerio odgovornosti svetoga Josipa. 

Po njihovom  zagovoru štiti i blagoslovi  naše hrvatske obitelji:

čuvaj ih od obmanai iskrivljenih shvaćanja, od pogrda i obeščaćenja,

od zanemarivanja i raspada. daj da naše obitelji prožima mir,

duh iskrene molitve, redovitost primanja sakramenata

i pouzdanje u Tvoje vodstvo. Udijeli nam mudrost

u promicanju uzvišenosti obitelji odvažnosti da je odlučno branimo,

spremnostida se za nju žrtvujemo, snage da u toj revnostiustrajemo.

Vjeru nam umnoži - da ne posumnjamo u svetost obitelji,

nadu učvrsti - da se njenom dobru uvijek radujemo,

ljubav ražari - da neprestano nad njom bdijemo.

Tebi višnji oče, sa Spasiteljem Isusom, u jedinstvu Duha Svetoga

nekabude slava uvijeke! Amen!

( Preporučam da se ova molitva moli svakodnevno u našim obiteljima. Svim moliteljima podjeljujem svoj blagoslov.

mons. Valter Župan, biskup krčki i predsjednik Vijeća z aobitelj HBK )

Sveta Cecilija, djevica i mučenica

Iz Župnog listića:

Sveta Cecilija je jedna od najznačajnijih figura ranoga kršćanstva.   Kod obnove kalendara spomendan je sv. Cecilije ostao i dalje obvezatan. Hagiografi kažu da bi bez nje, koju glazbenici štuju kao svoju zaštitnicu, naš kalendar ostao siromašniji.

Što se tiče sv. Cecilije, sigurne su i rječite barem dvije činjenice: prva je naziv bazilike Sv. Cecilije, koji je veoma star; datira sigurno iz vremena prije Milanskoga edikta, dakle, prije 313. godine. Blagdan se svetice slavio u njezinoj bazilici u Trastevereu - rimskoj četvrti - već godine 545. Druga je činjenica također veoma značajna, a ta je da je bila pokopana u Kalistovim katakombama i to na počasnom mjestu, uz takozvanu "Kriptu papa". Kasnije je njezino tijelo papa Paskal I., koji je bio veoma pobožan prema svetici, dao prenijeti u kriptu bazilike u Trastavereu. Koncem XVI. stoljeća sarkofag je sv. Cecilije ponovno otvoren, a tijelo pronađeno u još dosta očuvanu stanju, obučeno u odjeću od svile i zlata. Tada je slavni kipar Maderna isklesao poznati svetičin kip u mramoru koji je vjerna reprodukcija - kako se pripovijeda - pogleda i položaja tijela svete mučenice. U legendarnom opisu mučeništva sv. Cecilije, koji je nastao dosta kasno, ona se uzvisuje i slavi kao najsavršeniji uzor kršćanske žene koja je iz ljubavi prema Kristu ispovijedala djevičanstvo i podnijela mučeništvo.

Legenda kaže da je Cecilija bila plemenita roda, bogata, da je svaki dan išla na misu, koju je u katakombama pokraj Apijeve ceste služio papa Urban. Putem su je čekali brojni siromasi, prema kojima je uvijek bila milostiva i darežljiva srca. Kad su je dali za zaručnicu Valerijanu, na dan zaruka, "dok su odzvanjali glazbeni instrumenti, ona je u srcu pjevala samo Gospodinu". Odatle je došlo i do toga da su je kasnije glazbenici izabrali za zaštitnicu. Prije nje se slavio zaštitnik glazbe sv. Ivan Krstitelj čiji je otac Zaharija kod njegova rođenja zapjevao svoj kantik "Benedictus".

Kad je Cecilija, prema legendi, postala Valerijanova žena, rekla mu je prve noći: "Neka me ne dotakne nijedna profana ruka jer mene štiti anđeo. Ako me budeš poštivao, on će te ljubiti, kao što ljubi i mene." Valerijan se tada pokorio Cecilijinu savjetu, dao poučiti u vjeri i krstiti od pape Urbana te je onda skupa s Cecilijom i svojim bratom Tiburcijem podnio mučeništvo. Prema legendarnom opisu muke Cecilija je bila osuđena na smrt i to tako da joj se odrubi glava. Krvniku to nije uspjelo učiniti ni s tri udarca. Cecilija je tada zamolila da prije smrti smije još jednom vidjeti papu Urbana. U očekivanju tog posjeta kroz tri dana je nastavila ispovijedanjem kršćanske vjere. Ne mogavši je više ispovijedati riječima, izrazila je prstima svoju vjeru u jedinog trojstvenoga Boga.

Eto, to bi bilo sve o svetoj Ceciliji, nešto iz povijesti njezina kulta, a nešto iz legende.

Da li se svete mise služe samo za pokojne

Iz Župnog listića:    

 Svete mise se mogu služiti za svaku ljudsku potrebu i životnu priliku, jer se Isus Krist prikazao Ocu nebeskom za naše spasenje i za naše cjelokupno dobro, mukom i smrću na križu, a sveta misa uprisutnjuje tu Kristovu žrtvu i daje nam po njoj potrebne milosti.  Misa se može služiti za pokojne, kada se besmrtna duša pokojnika predaje u Isusovu žrtvu na križu, kojom on otkupljuje duše onih koji su u njega vjerovali i koji su njemu predali dušu svoju, to jest koji su u Isusu umrli. Svakako sveta misa se može služiti i za žive: za zdravlje bolesnih, za uspjeh operacije i liječenje onih koji su bolesni; može se služiti za uspjeh u raznim poslovima, ispitima, životnim opredjeljenjima. Misa se uostalom i služi kod primanja svetih sakramenata: krštenja, krizme, vjenčanja, kod ređenje za đakona, svećenika i biskupa. Misa se služi kod pogreba. Služi se za vjerske blagdane: Božić, Uskrs, na nedjelje i na blagdane svetaca i svetica: Blažene Djevice Marije, svetoga Josipa, svetih apostola i svetaca koji su odigrali važne uloge u životu Crkve. Mise se služe i za razne životne trenutke: za početak građanske godine, za početak ili završetak škole, za posvećenje ljudskog rada, za sjetvu, za dobar urod, služi se kao zahvala nakon sjetve ili berbe; služi se za državu – na Dan državnosti, služi se kao zahvalnica na Dan domovinske zahvalnosti. Sveta misa se služi za zatvorenike, za izbjeglice, za zarobljene i nepravedno osuđene, za umiruće, za kišu, za vedrinu i lijepo vrijeme. Kada bih Vam, poštovani Marko, nabrojio sve nakane za koje se može služiti sveta misa, odnosno za koje se služe svete mise, one koje se nalaze u onoj debeloj knjizi na oltaru, u Misalu, onda bi to zauzelo nekoliko stranica. Kao zaključak recimo:  za sve što je dobro i što se tiče našeg života možemo prikazati svetu misu.

     Sveta misa se, međutim ne može služiti za nešto što nije dobro. Nažalost, znade se dogoditi da dođu ljudi i da zatraže da se odsluži sveta misa za nešto što ide protiv dobra čovjeka. Za takve nakane Crkva nikada nije služila svete mise i nikada neće.

     Svaka sveta misa ima neizmjernu snagu i milost i da nije potrebno plaćati da se na neku našu nakanu sveta misa odsluži. Ako mi pobožno sudjelujemo na svetoj misi i po Kristu prikazujemo Ocu nebeskom naše nakane, Bog nas uslišava, jer je Isus obećao da će nam Otac nebeski udijeliti sve ono što od njega tražimo u njegovo ime. A baš se u svetoj misi Isus prikazuje Ocu nebeskom pa je to izvrsna prigoda da sve što smo donijeli u srcu predamo po Isusu Ocu nebeskome. To se uostalom u svakoj svetoj misi i učini takozvanom „molitvom vjernika“ u kojoj se nakon čitanja poslanice i Evanđelja mole molitve vjernika i na koje svi prisutni odgovaraju „Gospodine usliši nas“. To je trenutak kada bi svaki sudionik u svetoj misi trebao predati svoje nakane Bogu, po Isusu Kristu.

(iz: Glasnik Sv. Antuna Padovanskog, rujan 2010.)

Blagdan Svih Svetih

Ujutro u 11 sati služena je svečana blagdanska  Misa koju je predvodio riječki nadbiskup Ivan Devčić. Propovijed je bila veoma poučna, jer u narodu je nekako uvriježeno da se toga dana pohode groblja, pale svijeće za pokojne, a ustvari to je dan kada se s posebnom pažnjom sjećamo svih onih koje Crkva proglasila svetima. Propovijed u cjelosti  možete pročitati ovdje .

Poslijepodne služena je sveta misa u koju je također predvodio nadbiskup Ivan Devčić, a bili su prisutni i svećenici iz mnogih riječkih župa. Poslije misnog slavlja uputili smo se u procesiji na groblje Kozala, do središnjeg križa gdje smo molili za pokojne, a  nadbiskup je udijelio blagoslov i odrješenje za pokojne.

popodnevna propovijed

Dušni dan

Dušni je dan i sjećamo se svih pokojnih. Za njihove duše molit će se u svim crkvama. Katolička crkva osobito na današnji dan ističe duše u čistilištu za koje moli.

Gospodin je pastir moj:

ni u čemu ja ne oskudijevam;

na poljanama zelenim

on mi daje odmora.

Na vrutke me tihane vodi

i krijepi dušu moju.

Stazama pravim on me upravlja

radi imena mojega.

Pa da mi je i dolinom smrti proći,

zla se ja ne bojim, jer si ti sa mnom.

Tvoj štap i palica tvoja

utjeha su meni.

Trpezu preda mnom prostireš

na oči dušmanima mojim.

Uljem mi glavu mažeš,

čaša se moja prelijeva.

Dobrota i milost pratit će mene

sve dane života moga.

U tvome ću domu prebivati

kroz dane mnoge.



Pokoj vječni Daruj im, Gospodine!
I svjetlost vječna svjetlila njima!
Počivali u miru Božjem.
A m e n  

Raspored za Župni blagdan Župe Sv. Romualda i Svih svetih

Priprema se trodnevnica koja počinje u utorak 29. listopada, a voditi će je vlč. Vjekoslav Đapić. Svi ste pozvani na trodnevnu pripravu za blagdan.  Nad svakim od nas bdije njegov svetac zaštitnik, uz anđele čuvara. Po svoj prilici rijetko zazivamo nebesku pomoć. Ovi dani su prilika da uđemo u dublji, iskreniji odnos sa svetima, da potražimo njihovu pomoć i zagovor kod Boga. U našoj slabosti i grešnosti sveci nam pokazuju da je moguće težiti svetosti i u najrazličitijim životnim (ne)prilikama. Od utorka iskoristimo duhovne darove koje nam daruje Crkva: prije svega svetu ispovijed na pokorničkom slavlju, mogućnost euharistijskog klanjanja i slušanja obilja Božje riječi.



Utorak, 29.10.2013.

17.30  Sveta krunica
18.00 Sveta misa
18.30 Duhovni nagovor o temi svetosti


Srijeda, 30.10.2013.

17.00 Pokorničko bogoslužje
18.00 Sveta misa
18.30 Meditacija pred križem


Četvrtak, 31.10.2013.

17.30 Sveta krunica
18.00 Sveta misa
18.30  Euharistijsko klanjanje

Petak, 01.11.2013.   SVI SVETI

11.00 Svečana Blagdanska misa koju predvodi mons. Ivan Devčić riječki nadbiskup i metropolita

15.00 Svečana Euharistija s odrješenjem za pokojne, predvodi mons. Ivan Devčić riječki nadbiskup i metropolita

Subota, 02.11.2013. DUŠNI DAN - spomen svih vjernih mrtvih

18.00 Sveta misa

Svi sveti

 Iz Župnog listića:

 To je blagdan malih ljudi koji su voljeli Nebo. Oni su se u svojem životu svaki dan pripremali za taj dan u svojoj jednostavnosti, poniznosti i skromnosti. Svi smo pozvani na svetost. Vjerovali su da ovaj život koji im je darovan prožive na što bolji mogući način u svakidašnjoj borbi svojih križeva, poniženja i okrutnosti drugih ljudi. Velika tajna svetosti znači puno ljubiti.

 Sve prolazi samo Bog ostaje. Staviti sve u ruke  Božje i biti strpljiv do kraja to je snaga svetosti. Mi ljudi smo kao pješaci na  šahovskoj ploči po kojoj se pomičemo uspješno ili neuspješno u potezima pravim ili krivim.

 Ali Bog zna pisati ravno i po krivudavim crtama. Jednostavno oni su se prepustili Božjem vodstvu, slušali su njegov glas, njegovu riječ i živjeli su njegov Zakon. Oni su bili njegove ruke koje su pružali malaksalima i nemoćnima, njihove noge koje su kročile ovom zemljom i nosile svjetlo u ovoj tami, tuge , boli i suza. Bog je tako velik da ga cijelog života tražimo. Budimo svjetlo koje gori za druge.

 Sveta Terezija od Djeteta Isusa nam poručuje: "Ja ne želim skupljati zasluge za nebo hoću raditi samo za tvoju ljubav s jednim ciljem da tebe razveselim da tješim tvoje Presveto Srce i da spašavam duše koje će te vječno ljubiti. " Nebo je neprikriveni dugo oćekivani susret s Kristom koji nikada ne prestaje. obećanje tog susreta upisano je u čovjekove dubine. Svaki je čovjek čitavim svojim bićem usmjeren prema Kristu. u posljednjem će susretu s Kristom biti ispunjene sve ćežnje i nadanja.

  

Misijska nedjelja

 Iz Župnog listića:

U našem dobu, uslijed rastuće seljivosti i lakoće komunikacije putem novih medija došlo je do miješanja narodâ i razmjene znanjâ i iskustva. U potrazi za poslom čitave se obitelji sele s jednog kontinenta na drugi; profesionalne i kulturne razmjene, turizam i slične pojave potaknuli su velika seljenja ljudi. Zbog toga je ponekad teško, čak i za župne zajednice, znati tko živi stalno a tko privremeno na pojedinom području. Nadalje, u sve većem broju tradicionalno kršćanskih krajeva povećava se broj onih koji ništa ne znaju o vjeri, koji su ravnodušni prema vjeri ili se priklanjaju drugim vjerovanjima. Nerijetko se događa da su se neki kršćani svojim načinom života udaljili od vjere, zbog čega su potrebiti "nove evangelizacije". Tome se pridodaje činjenica da radosna vijest Isusa Krista nije još uvijek doprla do velikog dijela čovječanstva. Živimo, usto, u krizi kojom su pogođena razna područja života, ne samo ekonomija, financije, prehrambena sigurnost i okoliš, već i duboki smisao života i temeljne vrijednosti koje pokreću čovjeka. I ljudski je suživot označen napetostima i sukobima koji izazivaju nesigurnost i teškoću da se pronađe put koji vodi prema trajnom miru. U tim složenim prilikama, gdje se čini kao da su se nad obzorom sadašnjosti i budućnosti nadvili prijeteći oblaci, još je urgentnije hrabro nositi u svaku stvarnost Kristovo evanđelje, koje je navještaj nade, pomirenja, zajedništva, navještaj Božje blizine, njegova milosrđa, njegova spasenja; navještaj da je snaga Božje ljubavi kadra pobijediti tmine zla i voditi nas putom dobra. Muškarci i žene našeg doba trebaju sigurno svjetlo koje rasvjetljuje njihov put i koje jedino susret s Kristom može dati. Donesimo ovome svijetu, svojim svjedočanstvom i ljubavlju, nadu što je daje vjera! Misijsko djelovanje Crkve nije prozelitizam, već svjedočanstvo života koje rasvjetljuje put, koje donosi nadu i ljubav. Crkva – ponavljam to još jednom – nije neka karitativna udruga, poduzeće ili nevladina organizacija, već je zajednica osoba, nadahnutih Duhom Svetim, koji su živjeli i žive čudesni susret s Isusom Kristom i žele s drugima podijeliti to iskustvo duboke radosti, poruku spasenja koju nam je Gospodin donio. Duh Sveti je taj koji vodi Crkvu na tome put

iz Poruke Pape Franje za Svjetski dan misija 2013.

Molitva je disanje vjere

Iz Župnog listića:


U ovom se mjesecu listopadu, koji je na poseban način posvećen misijama, sjetimo mnogih misionara, muškaraca i žena, koji su u naviještanju Evanđelja svladali svakojake prepreke, zaista su dali svoj život; kako kaže sveti Pavao Timoteju: "Ne stidi se stoga svjedočanstva za Gospodina našega, ni mene, sužnja njegova. Nego zlopati se zajedno sa mnom za evanđelje, po snazi Boga" (2 Tim 1, 8). Ovo se pak odnosi na sve nas; svaki od nas, u svakodnevnom životu, može svjedočiti Krista, oslanjajući se na snagu Boga i na snagu vjere. Vrlo mala vjera koju imamo, ali koja je snažna! Tom snagom svjedočiti Isusa Krista, biti kršćani životom, svojim svjedočenjem!

A kako crpimo tu snagu? Crpimo je od Boga u molitvi. Molitva je disanje vjere: u odnosu prožetom pouzdanjem, u odnosu protkanom ljubavlju, ne može manjkati razgovara, a molitva je razgovor duše s Bogom. Listopad je i mjesec krunice, a u Pompejima je običaj prve se nedjelje listopade posebnom molitvom obratiti Gospi, Blaženoj Djevici Mariji od svete Krunice. Pridružimo se u duhu tom činu pouzdanja u našu Majku i primimo iz njezinih ruku krunicu: krunica je škola vjere, krunica je škola vjere!

Papa Franjo, Angelus 7. listopada 2013.


Mnogo ljudi misli da oprostiti znači izgubiti, a ne uočavaju da to znači dobiti, jer nas to oslobađa od naših mržnji i ogorčenja.
Emiliano Tardif

Listopadske pobožnosti

Danas je  07.10. spomendan Blažene Djevice Marije od Krunice pa bi stoga bilo lijepo ako do sada nismo imali običaj moliti krunicu da od danas to promijenimo...

Iz Župnog listića:

Listopadska pobožnost nastala je povodom bitke kod Lepanta kada je, 1571. godine, Zapadu zaprijetila opasnost od turske najezde. Papa Pio V. uputio je poziv kršćanima da mole Krunicu. Kako svjedoče povijesni dokumenti, narod je velikodušno odgovorio na Papin poziv da se po njezinome zagovoru otkloni opasnost turske invazije. Papa je molitvi Krunice pripisao posredovanje Blažene Djevice u otklanjanju turske najezde. Pobožnost Krunice nastala je iz potrebe srca da razmišlja o otajstvima Kristova života. Mislim da su se Apostoli više puta nakon Uskrsnuća zaustavili razmišljati o Kristovome životu, a kako je prolazilo vrijeme, možda je postala spontana navika obraćati se Mariji da bude voditeljica u razmišljanju Kristovih otajstava. Molitva 'Zdravo Marijo' popraćena otajstvima Krunice, zahtjev je srca, jer ponavljanje nije znak dosade, nego veselja i ništa ljepšega nema nego je moliti s Majkom, meditirajući s Marijom Otajstva Isusova života koja ona najbolje poznaje. Kada bismo se upitali koja je uloga Marije u otajstvu spasenja, mogli bi kazati kako nam o tome govore dva mjesta Ivanovo evanđelje. Svadba u Kani kad je Marija primijetila neugodnost zbog nestanka vina. Posredovala je jer je znala da Bog želi našu suradnju, obrativši se poslužiteljima: "Učinite, što vam kaže." To je molitva povjerenja. Marija je Ona koja nas uči odnos s Bogom. Isto tako u Ivanovu evanđelju imamo, kad Isus u središte povijesti ljudske mržnje stavlja neizmjernu ljubav Božju,to jest u trenutku kada čin beskrajne ljubavi ulazi kao činjenica u ljudsku povijest, tada je Isus rekao Mariji: " Ženo, nemoj misliti na mene, misli na njih." Ja Te darivam ljudima. Darivam te njima, da tvoje majčinstvo postane sredstvo moje ljubavi i da ih odgajaš u ljubavi, na način kako si je Ti živjela! 

Kozala - Župa sv. Romuald i Svi sveti

Naša župa nalazi se u Rijeci, Baštijanova 25.  Tel.: (051) 513-430

11. kolovoza 2019. službu župnika preuzima vlč. Luka Pranjić

14. kolovoza 2016. - 04 kolovoza 2019. župnik je bio  vlč. mr. Mario Gerić

Od kolovoza 2013.  do 07. kolovoza 2016. župnik je bio vlč. Josip Kolega

Od kolovoza 2014. do 19. lipnja 2016. pastoralni suradnik je bio vlč. Jovan Vejin

Od kolovoza 2013. do 17.08.2014. kapelan je bio vlč.  Jaroslaw Wilczynski

crkva Sv. Romualda i Svih Svetih

Povijesne podatke o crkvi Sv. Romualda i Svih Svetih možete pročitati na ovoj stranici